Predmet oporezivanja porezom na nasleđe i poklon (deo 2.)

9 maja, 20230
Porez-na-poklon-predmet-oporezivanja.jpg

U predhodnom čanku smo naglasi da je porez na nasleđe i poklon uređen Zakonom o porezu na imovinu i to kroz njegove odredbe članova od 14. do 22. Ovim odredbama se propisuje: predmet oporezivanja, poreska izuzimanja, poreska osnovica, poreske stope, poreski obveznik, nastanak poreske obaveze, poreska oslobođenja i poreski kredit.
Treba pravilno razgraničiti predmet oporzivanja u smislu poreza na nasleđe i poklon i poreza na imovinu.  Predmet oporezivanja porezom na poklon je prenos prava svojine na nepokretnosti (zemljištu, objektima), po osnovu ugovora o poklonu. Pored prenosa prava svojine na nepokretnostima, predmet oporezivanja je i prenos drugog prava koje je oporezivo porezom na imovinu iz člana 2. Zakona (npr. prava korišćenja građevinskog zemljišta), po osnovu ugovora o poklonu. S tim u vezi, u praksi se postavilo pitanje da li je poklon zemljišta površine do 10 ari predmet oporezivanja porezom na poklon, jer pravo svojine na tom zemljištu se ne oporezuje porezom na imovinu…

Porez na nasleđe i poklon plaća se i na nasleđeni, odnosno na poklon primljeni:
– gotov novac;
– štedni ulog;
– depozit u banci;
– novčano potraživanje;
– pravo intelektualne svojine;
– pravo svojine na upotrebljavanom motornom vozilu, upotrebljavanom plovilu, odnosno upotrebljavanom vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima.

 

 

Poreska izuzimanja

 

                            Porez na nasleđe i poklon ne plaća se na:

 

– prenos bez naknade prava na nepokretnostima na koji se plaća porez na dodatu vrednost

– prihod fizičkog lica koja su  predmet oporezivanja porezom na dohodak građana,

– prihod pravnog lica koji se uključuje u obračun osnovice za oporezivanje porezom na dobit pravnih lica

– udele u pravnom licu

– hartije od vrednosti

– novcu do 100 hiljada dinara od istog lica u jednoj kalendarskoj godini

– vozila koja se ne smatraju upotrebljavanim u smislu Zakona o porezu na imovinu i sl.

 

 

 


Porez na poklon (1. deo)


 

 

Obveznik poreza na poklon

 

                           Određivanje obveznika porezna na pokon određeno je samim predmetom poklona, odnosno da li je reč o pokretnoj ili nepokretnoj stvari. U slučajevima kada je predmet poklona nepokretnost koja se nalazi na teritoriji Republike Srbije, obveznik poreza na poklon je poklonoprimac, nezavisno od toga da li je rezident ili nerezident Republike Srbije.

U slučajevima kada je predmet poklona nepokretnost koja se nalazi van Republike Srbije, taj poklon nije predmet oporezivanja porezom na poklon, nezavisno od toga da li je poklonoprimac rezident ili nerezident.
Kada je predmet poklona pokretna stvar, ako je primalac poklona rezident, to lice se smatra poreskim obveznikom, nezavisno od toga gde se predmet poklona nalazi, da li je u Republici Srbiji ili u inostranstvu. Međutim, Zakonom je propisano da rezident Republike Srbije koji nasledi, odnosno primi poklon koji se nalazi u inostranstvu, i na koji je u državi na čijoj teritoriji se taj predmet nalazi porez plaćen, ima pravo na umanjenje poreza na nasleđe i poklon u Republici Srbiji. Umanjenje se odnosi  na visinu poreza na nasleđe, odnosno na poklon, plaćenog u toj državi, a najviše do iznosa koji bi se platio u Republici Srbiji primenom odredaba ovog zakona, na nasleđe, odnosno na poklon.

U slučajevima kada  nerezident je obveznik poreza na poklon, ako se predmet poklona nalazi u Republici Srbiji.  Zakon o porez na imovinu precizira se da se za svrhu oporezivanja porezom na nasleđe i poklon i porezom na prenos apsolutnih prava, u pogledu rezidentstva pravnog lica primenjuju odredbe Zakona poreza na dobit pravnih lica, a kada jer reč o fizičkim licima i  rezidentstvu primenjuju se odredbe Zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana. Ovo znači da je u svim ovim slučajevima poklonoprimac obveznik poreza, a ne poklonodavac

Međutim, treba napomenuti da je Zakonom propisano da lice na koje je preneto apsolutno pravo, odnosno poklonodavac, jemči supsidijarno za plaćanje poreza na prenos apsolutnih prava, odnosno za plaćanje poreza na poklon. Lice na koje je preneto apsolutno pravo, odnosno poklonodavac, koji se ugovorom obavezao da plati porez na prenos apsolutnih prava, odnosno porez na poklon, jemči solidarno za plaćanje tog poreza. Dakle, poklonodavac je jemac za obavezu poklonoprimca po osnovu poreza na poklon. Ukoliko se poklonodavac nije ugovorom o poklonu obavezao da plati porez na poklon, u tom slučaju je poklonodavac supsidijarni jemac, što znači da se porez na poklon može naplatiti od poklonodavca, tek ako se porez nije mogao naplatiti od poklonoprimca (poreskog obveznika), redovno ili prinudno. Kada se poklonodavac ugovorom o poklonu obavezao da plati porez na poklon, u tom slučaju je poklonodavac solidarni jemac za obavezu po osnovu poreza na poklon. To znači da je u ovom slučaju poklonodavac dužnik istog reda sa poklonoprimcem, te da se porez može naplatiti od poklonodavca, bez obaveze da se prethodno pokuša naplata od poklonoprimca.

 

 

 

Poreska osnovica

 

                            Zakon o porezu na imovinu u delu koji se odnosi na nasleđe i poklon utvrđuje da je osnovica poreza na poklon  tržišna vrednost na poklon primljene imovine.  Osnovicu utvrđuje nadležna organizaciona jedinica Poreske uprave. Znači porez na poklon se utvrđuje rešenjem nadležne Poreske uprave Republike Srbije.  Zakonom je propisano da kada je reč o oporezivanju porezom na nasleđe i poklon, odnosno porezom na prenos apsolutnih prava, nasleđe i poklon koji su ostvareni – primljeni u stranoj valuti, odnosno prenos apsolutnih prava izvršen uz naknadu u stranoj valuti, konvertuje se iz strane valute u dinar, na dan nastanka poreske obaveze, po kursu za konverziju iznosa iz strane valute u dinar koji je regulisan Zakonom o poreskom postupaku i poreskoj administraciji.

Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji pak kaže da se konverzija u dinare transakcija u stranoj valuti vrši:

– po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije, na dan kada je transakcija obavljena, osim ako je poreskim zakonom drukčije uređeno
– po tržišnom kursu zasnovanom na objavljenim podacima o odnosu strane valute i američkog dolara, na dan kada je transakcija obavljena, ako Narodna banka Srbije ne raspolaže srednjim kursom te valute prema dinaru.

Kada neko primi na poklon gotov novac u stanoj valuti, osnovucu za porez na poklon čini dinarska protivvrednost poklona (novca) po zvaničnom kusru Narodne banke Srbije i to na dan nastanka poreske obaveze.

 

Za sva pitanja i nedoumice tim Creative Finance stoji Vam na raspolaganju.

 

 

Stefan


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *