OPOREZIVANJE STRANACA U SRBIJI (2. deo) – porez na dohodak građana

OPOREZIVANJE STRANACA U SRBIJI  – porez na dohodak građana

Prema odredbama Zakona o zapošljavanju stranca moguce je zakljucivanje ugovora između poslodavaca i stranih državljana.
Postoje tri načina zapošljavanja stranih državljana u Republici Srbiji:

–   zaključivanje ugovora o radu (radni odnos)

– sklapanje ugovora o radnom angažovanju, kojim strani državljani bez zasnivanja radnog odnosa mogu ostvariti svoja prava po osnovu rada (bez zasnivanja radnog odnosa, a to mogu biti ugovori o delu, ugovori o stručnom osposobljavnju, ugovori o pravima i obavezama direktora, tzv. menadžerski ugovori)

– da obavlja rad na osnovu akta o upućivanju iz kojeg se vidi kako je regulisan njegov radno-pravni status

Treba napomenuti da strani državljani, u zavisnosti od dužine boravka u Srbiji ali i od ostalih propisanih uslova (pre sveg potpisanih ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja) mogu postati rezidenti Srbije.  To pak može biti jako značajno za poreski tretman prihoda koje ostvaruju, jer prema Zakonu o porezu na dohodak građana nerezident je obveznik za dohodak ostvaren u Srbiji, a rezidenti za dohodak ostvaren u Srbiji ali i u drugoj državi.

U tom smislu treba imati u vidu visinu prihoda koji ova lica ostvaruju, da ne dođu u situaciju da postanu i obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana.

Zaključivanje ugovora o radu

U skladu sa Zakonom o radu direktor ili drugi zakonski zastupnik koji je nerezident moze zasnovati radni odnos na određeno ili neodređeno vreme. Zaključuje se ugovor o radu, odnosno ugovor o pravima i obavezama direktora. Na ovu vrstu radnog angažovanja obračunavaju se porezi i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje kao i za sve ostale rezidente. Stopa poreza na dohodak je 10% uz primenu poreske olakšice koja u ovom trenutku iznosi 18.300 dinara doprinos za PIO 25,5%, doprinos za zdravstveno osiguranje 10,3% i doprinos za slučaj nezaposlenosti 0,75%.

U ovom slučaju ne postoji mogućnost primene Sporazuma o socijalno osiguranju i Ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Ono što je u ovom slučaju radnog angažovanja stranaca bitno jeste da je poslodavac dužan da u skladu za Zakonom o zapošljavanju stranaca pribavi radnu dozvolu za zapošljavanje stanaca – nerezidenat u skladu sa postupkom koji je propisan tim Zakonom, kao i da je stranom družavljaninu odobren privemeni boravak u Republici Srbiji.

Sklapanje ugovora o radnom angažovanju (menadžerski ugovori)

Ovakva vrsta radnog angažovanja najčešće se odnosi na radno angažovanje direktora stranca u srpskom privrednom subjektu. Za poreski tretman diretkora stranaca (van radnog odnosa) bitno je da li je direktor rezident države sa kojom Srbija ima potpisan ugovr o izbegavanju dvostrkog oporezivanja, kao i da li je to lice obavezno osigurano po osnovu zaposlenja u državi sa kojom Srbija ima potpisan sporazum o socijalnom osiguranju.

Prvi korak je pribavljanje radne dozvole za strance za to su tu kolege iz Udruženja Welcome to Serbia.

U praksi je ovo češći slučaj da stranci osnivači privrednih društva budu i zakonski zastupnici – direktori bez zasnivanja radnog odnosa. U slučajevima kada poslove direktora bez zasnivanja radnog odnosa obavlja nerezident sa kojim Srbija nema zakljucen ugovor i izbegavanju dvostrukog oporezivanja, kao i sporazum o socijalnom osiguranju primenjuju se u celosti poreski propisi Republike Srbije. Na ugovorenu nakandu plaća se porez na dohodak građana po stopi od 20% uz umanjenje od 20% normiranih troskova i tako dobija oporeziv prihod. Na istu osnovicu – oporeziv prihod plaćaju se i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 25,5% i doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,3%.

Drugi slučaj, direktori bez zasnivanja radnog odnosa, je kada postoji zakljucen poreski ugovor i sporazum o socijalnom osiguranju i tu treba imati u vidu da li je reč o strancima koju su u matičnoj državi osigurani po osnovu:

– zaposlenja

– ugovorene naknade

-korisnici penzije inostranog fonda

Samo u slučaju da da su stanci koji su matičnoj državi osigurani po osnovu zaposlenja (i sa tom državom Srbija ima zaključen sporazum o socijanom osiguranju) ne plaćaju doprinose za obavezno socijalno osiguranje, ali moraju dostaviti dokaz nadležnoj filijali fonda PIO od nadležnog nosioca obaveznog socijalnog osiguranja matične države. Njihova obaveza po pitanju poreza u Srbiji odnosi se samo na porez na dohodak građana po stopi od 20% uz priznanje 20% normiranih troškova.

Bilo o kojoj vrsti angazovanja da je reč treba naglasiti da se može ugovoriti i pravo na naknadu troškova koji nastaju  u vezi sa menadžerski poslovima u skladu su sa zaključenim ugovorom. Tako da se na naknadu troskova prevoza, dnevnice za službeno putovanje, smeštaj na služebenom putu, kao i prevoz tokom službenog puta su do propisanog iznosa neoporezivi.

Međutim, na druga primaja u vezi sa radnim angažovanjem stranaca kao na primer upotreba privatnih kola u službene svrhe, plaćanje zakupnine za stan u kojem to lice boravi ukljucuju se u njegovu ugovovorenu naknadu i oporezuju na isti način kao i naknada za rad.

Spisak zemalja sa kojima Srbija ima  sklopljene međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju:

– Austrija

– Belgija

– Bosna i Hercegovina

– Bugarska

– Crna Gora

– Češka

– Danska

– Grčka

– Francuska

– Holandija

– Hrvatska

– Italija

– Kanada

– Kina

– Kipar

– Libija

– Luksemburg

– Mađarska

– Severna Makedonija

– Nemačka

– Norveška

– Panama

– Poljska

– Rumunija

– Rusija

– Slovačka

– Slovenija

– Švajcarska

– Švedstka

– Turska

– Ujedinjeno Kraljevstvo

Budite slobodni da nas kontaktirate za sva dodatna pitanja,

Vaš Creative Finance.