Bolovanje do 30 dana – Naknada zarade za vreme bolovanja do 30 dana na teret poslodavca – obračun i isplata

Bolovanje do 30 dana – Naknada zarade za vreme bolovanja do 30 dana na teret poslodavca – obračun i isplata
Pravo zaposlenog na naknadu zarade za vreme odstustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad – u nastavku, bolovanje, uređeno je Zakonom o radu.
Prema Zakonu o radu, pravo na naknadu zarade za vreme odsustvovanja sa rada zbog privremene sprečenosti za rad, imaju zaposlena lica, odnosno lica koja sa poslodavcem imaju zasnovan radni odnos na osnovu Ugovora o radu. Ostala lica koja su angažovana van radnog odnosa ( PP poslovi, ugovori o delu, međusobne obaveze i prava direktora…) nemaju pravo naknade po ovom osnovu.
U skladu sa članom 101. Zakona o zdravstvenom osiguranju, naknadu zarade za slučajeve privremene sprečenosti za rad u prvih 30 dana obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava a od 31.dana naknadu obezbeđuje Republiči fond zdravstvenog osiguranja (RFZO).
Isti član takođe uređuje:
– u slučaju privremene sprečenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti naknadu obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava sve vreme trajanja sprečenosti bez prava na refundaciju od RFZO.
– za vreme privremene sprečenosti za rad roditelju, usvojitelju ili staratelju koji se stara o detetu zbog nege bolesnog deteta mlađeg od tri godine, kao i osiguraniku zbog dobrovoljnog davanja organa, ćelija ili tkiva naknada se refundira od RFZO.
Slučajevi kada zaposlenom pripada pravo na naknadu zarade (član 73. Zakona):
– bolest ili povreda van rada
– profesionalna bolest ili povreda na radu
– održavanje trudnoće
– obavezna izolacija u slučaju pojave zaraznih bolesti
– nega bolesnog člana uže porodice
– dobrovoljno davanje organa, ćelija ili tkiva
– pratioc bolesnog lica
Slučajevi kada zaposlenom ne pripada pravo na naknadu zarade (član 84. Zakona)
– ako je namerno prouzrokovao nesposobnost za rad
– ako je nesposobnost prouzrokovana upotrebom alkohola ili psihoaktivnih supstanci
– ako je namerno sprečavao ozdravljenje
– ako se bez opravdanog razloga ne podvrgne lečenju
– ako se bez opravdanog razloga ne javi nadležnom organu lečenja u zdravstvenoj ustanovi
– ako se za vreme prvremene sprečenosti bavi drugom delatnošću kojom ostvaruje prihode
Privremenu sprečenost za rad utvrđuje izabrani lekar u nadležnom Domu zdravlja. Izabrani lekar utvrđuje privremenu sprečenost za rad do 60 dana. Nakon toga, kada je bolovanje u pitanju dalji tok reguliše komisija pri nadležnoj zdravstvenoj ustanovi. Naknadu za prvih 30 dana sprečenosti obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava i pored toga što izabrani lekar utvrđuje privremenu sprečenost do 60 dana.
Članom 103. Zakona propisano je da je zaposleni dužan da najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja privremene sprečenosti za rad dostavi poslodavcu potvrdu lekara koja sadrži i vreme očekivane sprečenosti za rad. Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odstustvovanje sa rada, može da podnese zatev nadležnom zdravstvenom organu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenog u skladu sa Zakonom.
U skladu sa članom 115. Zakona o radu zaposleni ima pravo naknade za vreme bolovanja do 30 dana i to:
– 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila sprečenost, s tim da ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene Zakonom ako je sprečenost prouzrokovana bolešću ili povredom van rada
– 100% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila sprečenost, s tim da ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene Zakonom ako je sprečenost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću
Osnovica za bolovanje je prosečna zarada ostvarena u prethodnih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem zaposleni ostvaruje pravo na naknadu.
Zaradu čine sva primanja zaposlenog u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila privremena sprečenost za rad, a koja imaju karakter zarade, a to su:
– isplaćena zarada za efektivne sate rada uključujući i stimulacije
– uvećanje zarada
– druga primanja koja imaju karakter zarade ( topli obrok, regres, terenski dodatak, dodatak za odvojeni život, pokloni deci zaposlenih do 15 godina za Božić i Novu godinu, korišćenje službenog automobila, druga davanja zaposlenima koja imaju karakter zarade)
Zaradom se ne smatraju sledeće naknade:
– naknada za dolazak i odlazak sa rada
– naknada za službeni put
– naknada za smeštaj i ishranu rada na terenu
– otpremnina
– jubilarna nagrada
– solidarna pomoć
Obračun poreza i doprinosa na naknadu zarade za vreme bolovanja do 30 dana na teret poslodavca vrši se na isti način i po istim stopama kao i kod obračuna zarade za vreme provedeno na radu. To znači da se i kod obračuna bolovanja osnovica umanjuje za propisan iznos od 18.300,00 rsd u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana.
Stope poreza i doprinosa:
Na teret zaposlenog
Porez na zarade – 10%
Doprinos za PIO – 14%
Doprinos za zdravstvo – 5,15%
Doprinos za nezaposlenost – 0,75%
Na teret poslodavca
Doprinos za PIO – 11,50%
Doprinos za zdravstvo – 5,15%
Odgovaramo na veliki broj računovodstvenih, knjigovodstvenih, poreskih, pravnih i drugih tema, koje možete pronaći na našem blogu.
Creative Finance Tim